Hrana danas zauzima važno mjesto u javnom prostoru, a nezaobilazna je pri osmišljavanju javnih politika te vodeća u ekonomskim, zdravstveno-preventivnim, obrazovnim i ekološkim politikama. Analitičari društvenih mreža ustanovili su kako hrana zauzima ozbiljne medijske pozicije. Mijenjaju li se naši odnosi prema hrani ili je medijski prikaz hrane promijenio nas? Važni su kulturno-religijski aspekti hrane, ali vodeće mjesto zauzima ipak zdravstveno-ekonomski faktor.
Danas prolazimo kroz razne faze u protežiranju određenog modela prehrane, no trendovi ili tzv. preporuke se sve brže izmjenjuju dok ljudi nestrpljivo očekuju i traže nova i bolja rješenja. Naravno, potrebno je spojiti ugodu i zdravlje, ali i regulirati tjelesnu masu (negdje smanjiti, a negdje povećati – teško se može uravnotežiti svijet). U trenutku smo kada se dosta glasno i medijski promovira fleksitarijanska dijeta koju je osmislila dijetetičarka Dawn Jackson Blatner, koja daje sljedeće smjernice:
– većinu potrebe za proteinima potrebno je osigurati iz namirnica biljnog porijekla, a minimum iz namirnica animalnog porijekla
– dnevni jelovnik bazirati na unosu mahunarki, cjelovitih žitarica, sezonskog voća i povrća
– isključiti procesuirane namirnice
– ne konzumnom šećeru i slatkim jelima (osim s medom, varenikom, javorov sirup i sl.)
– povremeno konzumiranje namirnica animalnog porijekla.
Benefite fleksitarijanske dijete potvrđuje brojnim studijama koje su dokazale zdravstvene koristi smanjivanja unosa mesa i drugih proizvoda koji se odnose na srčane smetnje, pretilost, onkološke bolesti ali i anti-age prehranu. Zagovornici i proizvođači hrane prate populaciju, ali žele i znanstvene činjenice koje mogu dati smjernice proizvođačima i konzumentima.
Tako je nedavno na Oxfordu vlasnik kompanije „Beyond Meat“ sa znanstvenicima podijelio njihove argumente za prednosti vegetarijanske prehrane.
Fleksitarijanska prehrana nije isključivo vegetarijanska, ona je više „onkrajvegeterijanska“.
U vremenima pred stotinjak godina, namirnice animalnog porijekla nisu bile dostupne na tržištu kao danas pa se može zaključiti kako je dalmatinski način prehrane bio u cijelosti fleksitarijanski. Nismo imali biljne hamburgere koje proizvodi „Beyond Meat“, no to je tema za sociologe, antropologe, futuriste, ekologe…
