Što su osnovne karakteristike ljetne prehrane?
* Kalorisku vrijednost dnevnog obroka potrebno je korigirati sukladno temperature okoliša. Naša energetska dnevne potreba je oko 20 % manja u odnosu na tablične standard.
Tako nam je ljeti na + 30 stupnjeva C dnevni kaloriski optimum 1600 kcal ako su nam standardne preporuke 2000 kcal na dan ili 2400 kcal za osobe kojima su preporuke 3000 kcal.
Ovo nazivamo korekcijom po osnovi prilagodbe okolišu.
- Ljeti je potrebno pojačati brigu oko unosa vode jer su povećani izgledi za pojavu dehidracije organizma
- Ljeti su povećani izgledi za vrlo brzo kvarenje hrane zbog visokih temperature I vlažnosti zdraka što dovodi do alimentarnih intoksikacija.
Zbog smanjene energetske dnevne potrebe ljeti nam manje prija tzv “teška I snažna “ hrana. Ugodnije se osjećamo uz povrće a naročito voće koje svojim sladorom uljepšava jelovnik. Sočne lubenice, breskve ili pak mirišljive borovnice ne možemo konzumirati tjekom cijele godine što je dovoljan motiv za opravdano uživanje iz dana u dan. Ove namirnice su nutitivno dragocijene organizmu jer osiguravaju velike količine mineral, vitamina, vode u kojoj su otopljene i voćne kiseline te fitokemikalije. Povrće i voće su savšen izvor vlakana. Fitokemikalije su kemikalije koje biljkama daju boje a imaju pozitivan učinak na organizam. Ljeto obiljuje koloritnim namirnicama te opskrbljujemo svakodnevno organizam klorofilom, likopenom, ksantofilom, antocijanom, karotenoidom, resveratrolom.
FITO JELOVNIK nas čini FIT!!!!!
ALI…upravo zbog svega navedenog su I podložne truljenj, pljesnjavosti I razvoju mikroorganizama te ih je potrebno primjereno očuvati.
Boravak u na otvorenom te izlaganje suncu dovodi do gubitka vode. Rehidraciju osiguravamo unosom vode, voćnog soka, povrtnog soka , juhe, kompota . Voće i povrće ima od 70-95% vode. Vodeći su lubenica, krastavac, salata, jagoda…
HLADNA VODA je samo na prvi tren spas u ljetnim vrućinama. Velika razloa u temperature pića i organizma nije bezazlena. Stoga čuvajte probavni sustav od topltnog šoka. Vruće piće može sluznicu opeći a prehlađeno izazvati upalu.
Velika količina vode može dovesti i do tzv ispiranja mineral iz organizma. Upravo mješovitom prehranom nadomješćujemo minerale koji se gube u procesima termoregulacije.
Kvarenje namirnica
Proizvodnja hrane stara je 8.000 do 10.000 godina. Oko 6.000 godina p.n.e pojavili su se prvi podaci o kvarenj hrane. Kroz povijest se poteškoće sa kvarenjem namirnica I gotovih jela zapravo smatraju najznačajnijim u oblastima “stare tehnologije hrane” U želji očuvanja priklupljenog i produžetka upotrebljivost kroz povijest je uložen veliki trud i postignut napredak. Od dimljenja, soljenja te iskustva Rimljana, Asiraca, babilonaca pa preko Luis Pasteura pa do pojave hladnjaka i konzervansa trebalo je proći tisuće godina.
I danas je problem očuvanja hrane važan kao i kroz povijest. Podaci pokazuju da se je bačena količine hrane ekvivalentra potrebama zemalja trećeg svijeta. Bacamo namirnice koje mijenjaju boju i miris ten am nisu pouzdane za konzumiranje.
Ukoliko primjereno kupujemo i čuvamo na primjeren način hranu činimo trajnijom, izbjegavamo opasnost intoksikacija i štedimo novac.
Višak namirnica možemo odložiti u hladnjaku, zamrznuti, ukiseliti i vakumirati.
Vakuumiramo svježe namirnice ali i obroke koje želimo ponijeti na putovanje ili u prirodu. Vakumiranje čuva hranu 3 -5 puta duže.
Možete produljiti život vaše hrane 3-5 puta bolje od uobičajenog čuvanja u hladnjaku.
| Odlaganje i čuvanje | I standarno čuvanje | II sa vakumiranjem (odgovarajuće posude sa poklopcem) |
| Kruh | 2 dana | 8 dana |
| Sokovi | 7 dana | 30 dana |
| Voće | 10 dana | 21 dan |
| Kolači | 2 dana | 10 dana |
| Tijesto | 180 dana | 365 dana |
| Juha | 2 dana | 15 dana |
| Suho voće | 180 dana | 365 dana |
| Keksi | 120 dana | 365 dana |
| Kav, čaj | 180 dana | 365 dana |
| Vino | 3 dana | 15 dana |
| Sirovo meso | 3 dana | 9 dana |
| Kuhano meso | 5 dana | 15 dana |
| Svježa riba | 2-3 dana | 4-5 dana |
| Sir | 15 dana | 60 dana |
| Povrće | 5 dana | 21 dan |
| Salama | 7 dana | 20 dana |
Izvor podataka: za ZEPTER INTERNATIONAL Alfredo Vanotti professor i voditelj Odjela Prehrane-Sveučilište u Milanu
Postižemo očuvanje nutritivnih komponenata, čuvamo organizam od toksina I štedimo značajne količine novca.
U hrani i posudama te na radnim površinama ne bi se smijeli naći:
- AEROBNE MEZOFILNE BAKTERIJE
- AEROBNE SPOROGENE BAKTERIJE
- ENTEROBACTERIACEAE (enterobakterije)
- ENTEROCOCCUS (Streptococcus grupe D)
- ESCHERICHIA COLI
- KVASCI
- LISTERIA MONOCYTOGENES
- PLIJESNI
- SALMONELLA (Salmonela)
- STAPHYLOCOCCUS AUREUS
- SULFITOREDUCIRAJUĆE KLOSTRIDIJE
Zaključak:
Sigurnost hrane je jednako važna u moderniom dobu kao i tisućljeta prije. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji povećan broj bolesti zbog mikrobioloških uzroka poslijedeica je:
- promjene demografske slike s rastućim brojem ljudi koji su podložni mikroorganizmima u hrani
- promjene načina rada na seoskim gospodarstvima
- sustava distribucije hrane
- promjena u načinu hranjenja: unos minimalno obrađene i neobrađene hrane, sve veći vremenski interval između obrade I konzumiranja hrane te sve veći postotak konzumiranja hrane van kuće
Veliki problem je i pojava novih patogena te otpornost mikroorganizama.
Stoga Svjetska zdravstvena organizacija ističe potrebu za istraživanjima u oblastima sigurnosti proizvodnje I konzumiranja hrane.
Svi smo pozvani ljeti na povećan oprez i uz mjere predostrožnosti slijedi gastronomski užitak dostojan kraljevskih gozbi u savršenim bojama ljetnih namirnica koje jamče bolje zdravlje i ljepotu.
www.vjesnik.hr / Na plažu ponijeti sendvič s DALMATINKOM PANCETOM
