Zbog visokih temperatura u potrazi smo za pićem koje najbolje osvježava. Od velike je važnosti povećati unos tekućine u ljetnom periodu.
Dugotrajno izlaganje suncu, višesatni boravak u autu ili odlazak na ljetne evente mogu nas iscrpiti. Povećanim znojenjem gubimo značajnu količinu tekućine te posljedično može doći do dehidracije. Iako je bitno povećati unos tekućine, još je važnije uz pomoć kakve tekućine to želimo postići.
Naravno, voda bi trebala biti broj jedan, ne samo za rehidraciju već i za cjelokupno zdravlje. Jedina ne sadrži kalorije, glikemijski indeks ili opterećenje. Esencijalna je za rad bubrega i drugih tjelesnih funkcija, utječe na razinu energije i rad mozga. Još bolji izbor od obične vode bila bi voda s dodatkom elektrolita koji usporavaju gubljenje tekućine iz tijela ali nadoknađuje otplavljene elektrolite. Ljeto je vrijeme sokova od svježeg voćne i povrtne sokove koji, osim što hidriraju, mogu biti veoma hranjivi. Dok su sokovi od voća bogatiji šećerima i vitaminima, sokovi od povrća su bogatiji mineralnim solima. Zato se izvrsno nadopunjavaju.
Svježe pripremljen sok je najbolje piti odmah nakon pripreme jer se vremenom smanjuju ljekovite vrijednosti. Sokove od voća je potrebno izbjegavati piti nakon obroka jer mogu povećati fermentaciju u crijevima te izazvati nadutost.
Napomena: Tek ocijeđen sok najbolje je razblažiti s običnom vodom i to u odnosu 2:1.
Sok od mrkve sadrži mnogo beta karotena, biljnog pigmenta odgovornog za narančastu boju mrkve. Naše tijelo pretvara beta karoten u antioksidans vitamin A. Također sadrži vitamin B6, C i K, kalij, kalcij i kobalt. Sok od mrkve je niskokaloričan (jedna čaša sadrži 96 kcal) te niskog glikemijskog indeksa koji može varirati ovisno o konzumiranoj količini. Što je veća konzumacija, veći je udio prirodnog šećera i veći je glikemijski indeks. Sok od mrkve sadrži manje vlakana od cijele mrkve, što znači da se prirodni šećeri brže apsorbiraju u krvi, odnosno da veće količine soka mogu povećati razinu šećera u krvi. Zato se sok preporučuje dijabetičarima ali u umjerenim količinama. Jedna čaša pruža čak preko 250% preporučene dnevne doze vitamina A, nutrijenta korisnog za zdravlje naših očiju.
Sok od mrkve, osim beta karotena, izvrstan je izvor luteina i zeaksantina. To su karotenoidi povezani sa smanjenim rizikom od nastanka senilne degeneracije makule, glavnog uzroka gubitka vida kod osoba starijih od 50 godina. No, obzirom da veća količina beta karotena može opteretiti jetru, ne preporučuje se konzumacija više od pola litre soka dnevno.
Sok od jabuke, osim što obiluje hranjivim tvarima poput vitamina C, kalija, kalcija, cinka i željeza, odlično je hidracijsko piće jer se jabuka u najvećem udjelu sastoji od vode. Pektin, topivo vlakno iz jabuke, stabilizira rad crijeva. Zato je bolje konzumirati kašasti sok od jabuke koji ga sadrži u većim količinama od bistrog soka. Čisti sok od jabuke povećava kiselost želudca te nije dobar izbor kod osoba koje pate od gastritisa, peptičkog ulkusa ili pankreatitisa jer može izazvati bol i žgaravicu. Jedna čaša soka od jabuke sadrži 114 kcal te ima glikemijski indeks 50.
Sok od rajčice je izrazito niskokaloričan, dobar izvor vitamina A, B6 i C, stimulira probavu te suzbija fermentaciju i truljenje u crijevima. Preporučuje se konzumirati pola sata prije obroka kako bi se povećala probava hrane. Sok od rajčice se ne preporučuje kod gastritisa, peptičkog ulkusa, pankreatitisa i kolecistitisa. Jedna čaša soka od rajčice sadrži samo 41 kcal te ima glikemijski indeks 35. Štoviše, jedna šalica osigurava čak 74% dnevne preporučene količine vitamina C i 22% vitamina A.
Sok od višnje posjeduje upalna i antioksidativna svojstva. Osim što obiluje vitaminima A i C te folnom kiselinom, kalijem, magnezijem i željezom, bogati je izvor polifenola. Veoma je zanimljivo da su višnje dobar izbor melatonina, neurohormona odgovornog za regulaciju spavanja. Jedna čaja soka od višnje sadrži 135 kcal te ima glikemijski indeks 22. Ne treba pretjerati u konzumaciji jer može uzrokovati gastrointestinalne probleme poput nadimanja, grčeva i proljeva. Također se ne preporučuje konzumacija soka u trudnoći.
Breskva sadrži sočno, mekano meso slatkog ili kiselog okusa. Obiluje vitaminima A, B, C i E te mineralima kalcija, željeza, magnezija, kalija, sumpora i cinka. Također sadrži antioksidativne spojeve lutein, likopen i beta karoten koji dokazano blagotvorno djeluju na cjelokupno zdravlje. Jedna čaša svježeg soka od breskve sadrži mnoštvo hranjivih stvari dok je istodobno niskokalorično piće te stoga može biti pomoć u mršavljenju. Jedna čaša soka sadrži otprilike 60 kcal. Glikemijski indeks ovisi o faktorima poput sorti i zrelosti voćke.
Gazirana pića, poput coca-cole, bez obzira koliko osvježavajuće i hidrirajuće izgledali, našem organizmu učiniti će upravo suprotno. Imati ćemo osjećaj da hladno, gazirano piće gasi našu žeđ, posljedično ćemo piti manje tekućine što će pogoršati učinak dehidracije. Jedna čaša coca-cole sadrži 97.5 kcal te ima glikemijski indeks 63. Iako se ne čini puno, u pitanju su „prazne kalorije“. Popiti nekada čašu gaziranog pića je u redu, no nikada nam ne treba biti prvi izbor kada smo žedni, a pogotovo dehidrirani.
Tako smo prošli kroz malu školu sokova no čaša-dvije soka uz nekoliko čaša vode te još par šalica nezaslađenog domaćeg čaja rehidrirati će organizam, i osigurati nemetanometaboličke procese.
Zagovornik sam i ljetnih kompota ili pak tekućeg jogurta zaslađenog sokom od višnje.
