Prva svijeća zapaljena je u novootvorenom restoranu Laf!
Novinari četrnaestu godinu zaredom donose svjetlo u grad podno Marjana prenoseći spoznaje i iskustva o mediteranskom načinu prehrane. Gastroadvent u Splitu svojevrsna je fuzija nutricionizma, turizma i gastronomije koji je u svoje jednomjesečne projekte kroz sve ove godine uključio zaljubljenike u očuvanje mediteranskog načina života. Osmislila ga je splitska nutricionistica i dijetetičarka, Olja Martinić.
Prvu svijeću zapalili su splitski novinari tiskanih medija u novootvorenom splitskom restoranu Laf!.
Ovogodišnji Gastroadvent svečano je otvorio Stipe Čogelja, splitsko-dalmatinski dožupan.
– Moram odati malu tajnu, ja vam se svaki put veselim kada dobijem Oljin poziv za Gastroadvent jer je riječ o manifestaciji koja je jako informativna. Moram reći i kako je priča o udruzi ‘Opleti’ je izvrsna. Stvarno sam sretan što danas mogu biti s ovim ljudima ovdje. Želim vam svima puno strpljena, radosti i darežljivosti i puno uspjeha u privatnim i poslovnim životima – kazao je Čogelja prenoseći pozdrave župana Blaženka Bobana i ostalih suradnika.
– Iskreno sam sretna što 14 godina donosimo informacije o dalmatinskoj kuhinji, prvenstveno. Ako je mediteranski način prehrane zlatni standard, a to je, onda je dalmatinska kuhinja neizostavan i važan dio tog zlatnog standarda. Svi imamo tu poznatu kuharicu Dike Marjanović i uvijek kada kuhamo po njoj ispadne najukusnije. Ne znam je li više u povijesti fascinira nešto što piše o rogaču ili pak ono što se tiče njegovih zdravstvenih benefita. Nevjerojatna je činjenica vezana za osteoporozu, jer sada znamo da su u prošlosti, kada nije bilo modernih medicinskih pripravaka, stariji ljudi jeli rogač i zbog minerala iz rogača rješavali probleme osteoporoze.
Sada u ovo vrijeme kada hara hripavac, rogač također ima svoju ulogu. U prošlosti se kao pomoć za tu bolest, u svakoj kući spremao čaj od rogača i davao djeci. Danas se ozbiljnim znanstvenim istraživanjima sve se potvrđuje i možemo vidjeti da je ogroman broj istraživanja posvećen upravo rogaču. To je bio razlog da ga i mi malo poguramo i da pokažemo sve mogućnosti da ga pripremimo – rekla je autorica manifestacije, Olja Martinić.
Mediteranski način prehrane je zlatni standard u nutricionističkom i zdravstvenom smislu, a ‘Dalmatinska kuharica’ je ogledalo važnosti naše regije u istome. Podsjetimo na definiciju mediteranske prehrane po UNESCO-u, a koja kaže da je mediteranski način prehrane skup vještina, znanja, prakse i tradicije, od krajolika do stola, uključujući i usjeve, berbu, ribolov te čuvanje, preradu, pripremu i posebno konzumiranje hrane.
– Danas palimo svijeću nade s nadom da će se tradicija vratiti još više u naše domove. Da ćemo kroz tradicionalnu hranu baštiniti ono što smo naslijedili od naših predaka. Gosti ne dolaze da bi jeli ono što jedu u svojim domovima, nego da bi uživali u onome što mi kuhamo i spremamo. Stoga je ovo jedinstvena prilika da svi budemo ponosni na našu tradiciju i da je na veličanstven način prezentiramo našim gostima, ali i da Splićani i Splićanke uživaju u ovo blagdansko vrijeme – poručila je direktorica splitske Turističke zajednice Alijana Vukšić.
Jozica Botica iz restorana Laf! istaknula je kako su sva danas poslužena jela spravljena od samo jednog jedinog stabla rogača njezine obitelji koje je staro 250 godina.
– Održati dalmatinsku kuhinju,to je bio prvi naš zadatak i želja. Nakon dugogodišnjeg iskustva u turizmu i ugostiteljstvu došli sam do zaključka da je to kuhinja koju prvo mi znamo, a stranci je traže. To je okosnica restorana Laf!, s tim da smo se vrlo mudro naslonili na Makedoniju, koja je također mediteranska zemlja. Mi pripadamo jednoj matičnoj postaji, a a to je Mediteran – rekla je Jozica Botica.
A ta jela od rogača pripremio je chef Dejan Karapeev sa svojim timom.
– Napravili smo kolač od rogača i više slanih jela, čak 10 njih u kojima je rogač. Tako smo poslužili soparnik od rogača, a s rogačem smo ukomponirali više tradicionalnih makedonskih jela kao što su gravče na tavče, pa imamo i makedonski ajvar i pinđur poslužen na kruhu od rogača – pojasnio je chef Karapeev.
Za izradu ovogodišnjeg adventskog vijenca zaduženi su članovi kluba ‘Opleti!’ iz Prve splitske gimnazije. Predstavila ga je pofesorica matematike i fizike Marina Kukoč, inače izvrsna pletilja, koja je uz kolegice Petru Ljubičić i Josipu Vujčić i osnovala udrugu.
– ‘Opleti!’ (ostavi se mobitela) je pokrenut kao projekt financiran od strane Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije. Naime, nakon sudjelovanja na Festivalu izvrsnosti u Saloni 2021. godine, na prijedlog ravnateljice Dobrile Gotovac Stipaničev, aktivnosti smo odlučile nastaviti u sklopu školskog kluba za kukičanje, pletenje i umjetnost pod istim nazivom – ‘Opleti!’. Ekipi se pridružila i profesorica Dijana Ligutić o čijem umijeću kukičanja najbolje svjedoče agrumi njihovog adventskog vijenca. Klub broji dvadesetak članova – kazala je profesorica Kukoč koja nam je pojasnila ikonografiju ovogodišnjeg adventskog vijenca.
– Sve je u znaku rogača, samoniklog mediteranskog drva. Grane rogača pletene su u vijenac, svijeće su na postolju drva rogača, a plodovi ga krase kao ukras među kukičanim narančama, smokvama i grožđem. Naći će se tu i kukičanih listova koje su spretne ruke uklopile u mediteranski vijenac i čipkaste pahulje koje je iskukičala naša učenica Dali Lešnjak. Kod kukičanja je bitno strpljenje, ono razvija motoriku i kreativnost, poziva nas da usporimo, koncentriramo se i smanjimo stres.
U izradi ovogodišnjeg gastroadventskog vijenca sudjelovao je i učenik Roko Burmas.
– Vijenac je napravljen od grana rogača, neki su listovi prirodni, a neki iskukičani. Vijenac krase tradicionalni plodovi Mediterana. Ukomponirali smo kukičanje i rogač jer su jako važan dio hrvatske kulturne baštine i nadamo se da ćemo potaknuti i vas da do iduće godine naučite kukičati i da u svoju prehranu uključite rogač – kazao je Roko koji je bio zadužen za kukičanje listova.
Profesorica Petra Ljubičić pobrinula se za dostavu svježeg bračkog rogača koji je zamirisao Prvoj gimnaziji i inspirirao ekipu za rad. U sklopu kluba ozbiljno se proučava i baština – mediji su već pisali o njihovom posjetu Benediktinskom samostanu na Hvaru gdje su im časne sestre pojasnile tehniku izrade čipke od niti agave. Posjetili su i izložbu Kiki Smith i razgledali tapiserije Jagode Buić, a pristup i potvrdu da rade dobru stvar dobili su ove godine i od Ministarstva znanosti i obrazovanja jer su upravo učenici I. gimnazije Split odabrani za ovogodišnje predstavnike Republike Hrvatske na predstojećem UNESCO simpoziju mladih u Grčkoj.
Ove godine Gastroadvent je ugostio i Makedonsko kulturno društvo ‘Makedonija’ iz Splita.
⦁ Kruh od rogača i namaz od ajvara i pindžura
⦁ Fritule od rogača
⦁ Juha od bundeve i rogača
⦁ Njoke od rogača u umaku od rajčice i dimljene pancete
⦁ Slane palačinke od rogača s nadjevom od kajmaka i sušene rajčice
⦁ Proja od rogača sa sirom i porilukom
⦁ Pileći štapići s rogačem uz tartar od rogača
⦁ Gravče na tavče
⦁ Ravanija sa smokvama
⦁ Bombice od rogača
⦁ Kolač od rogača sa slatkim od naranče
Gosti su predstavili čuvena vina vinarije Tikveš: Tuga za jug i Chardone specijal selekcija. Navedena vina savršeno se slažu s jelima od rogača. Kao i vinogradi vinarije Tikveš i rogač je biljka toplih krajeva.
O rogaču
Ova mediteranska biljka iz familije leguminoza potiče s Bliskog istoka i stoljećima se koristi u kulinarstvu i medicini. Rod Ceratonia smatra se najstarijim u obitelji Fabaceae, a rogač je jedini preživjeli od izumrlih rodova mahunarki. Rogač je popularno poznat i kao ‘Kruh svetog Ivana’ a odnosi se na biblijski odlomak koji kaže da se Sveti Ivan Krstitelj prehranjivao rogačem odnosno kruhom od rogača. Još jednog sveca povezuje se s drvom rogača – Svetoga Jurja.
U sjeni stabala rogača posvuda su građene kapelice posvećene Svetome Jurju koji se prizivao u slučajevima bolesti kože. Znatno kasnije znanstveno je potvrđena uloga rogača u liječenju kožnih bolesti i alergija jer je dokazano da rogač ima antimikrobno, antioksidativno, imunomodulatorno i antiproliferativno djelovanje. Poštivanje rogača očuvalo se i danas kod muslimana koji piju sok od rogača u vrijeme Ramazanskog posta, dok Židovi tradicionalno jedu mahune rogača tijekom židovskog festivala Biswat.
Ovogodišnje, četrnaesto događanje Gastroadvent u Splitu, podržali su TZ Grada Splita, Splitsko-dalmatinska županija, Turistička zajednica SDŽ, Javna ustanova More i krš te Grad Split.
