Kozji sir, kremaste teksture i posebnog okusa, mliječni je proizvod u kojem uživaju ljudi širom svijeta. Dolazi u širokom rasponu okusa i tekstura, od mekanog i mazivog svježeg sira do tvrdog, zrelog sira.

Sam nutritivni sadržaj kozjeg sira varira ovisno o korištenom načinu obrade, poput starenja ili zrenja.Iako je preporučeno serviranje kozjeg sira malo (28g-to su tri  jušne  žlice), ono osigurava impresivne količine hranjivih sastojaka. Tako jedno serviranje mekog kozjeg sira sadrži 9g visokovrijednih proteina zajedno s moćnom kombinacijom kalcija, fosfora i bakra- hranjivih tvari koje su neophodne za zdravlje kostiju.

Uz to, kozji sir ima jedinstven lipidni profil. Kozje mlijeko, glavni sastojak kozjeg sira, sadrži  više masnih kiselina kratkog i srednjeg lanca za razliku od kravljeg mlijeka (poput kaprinske i kaprilne kiseline). One se u tijelu brzo razgrađuju i apsorbiraju što dovodi do povećanog osjećaja sitosti. Baš  zbog navedenog, kozje mlijeko je lakoprobavljivo i to čak četiri puta lakše probavljivo u odnosu na neka druga animalna mlijeka. Također, istraživanja su pokazala kako kaprinska kiselina ima antibakterijska i protuupalna svojstva.

Kozji sir sadrži manje laktoze, posebice tvrdi sirevi, i značajno manje kazeina A1 u odnosu na kravlje mlijeko, što ga čini boljim izborom za osobe koje ne podnose mliječne proizvode napravljene od kravljeg mlijeka.

Zanimljivo, kozji sir je odličan medij za probiotike zbog svog visokog sadržaja masti i tvrde teksture koja pruža zaštitu bakterijama. Štiti „dobre“ bakterije tijekom procesa probave i na taj način omogućuje bioraspoloživost  većeg broja bakterija u crijevima.

Dalmatinci su prvi u svijetu pravili sir?!

Domovina smo kozjeg sira! Iako nas sam spomen kozjeg sira asocira na Francusku i Švicarsku, prema američkim znanstvenicima upravo je na području Dalmacije započela proizvodnja sira čak prije 7000 godina.

Sarah McClure i drugi znanstvenici s Pennsylvania State sveučilišta, analizom ugljikovih izotopa pojedinačnih masnih kiselina na keramičkim ostatcima,  otkrili su prisutnost mekih sireva i jogurta koji datiraju 7,200 godina unatrag. Čak 4000 godina prije nego što se prethodno mislilo. Prema istom istraživanju, objavljenom u znanstvenom časopisu PLOS, otkriće je napravljeno na dva arheološka nalazišta (Pokrovnik i Danilo Bitinj) gdje su pronađeni ostatci neolitskih sela zajedno s kamenim alatom i komadićima keramike. Analiza pronađenih predmeta pokazala je kako su neolitički ljudi s tog područja koristili keramičke posude za čuvanje mlijeka te posude za fermentirane proizvode poput sira i jogurta.

Nakon svega navedenog, možemo zaključiti kako je kozji sir nutritivno bogata namirnica čiju su vrijednost prepoznali i naši  preci te svakako zaslužuje mjesto u svakodnevnoj prehrani. Uz ružmarin, koji je najsnažniji antioksidans, a cvijet ružmarina je poslastica  nestašnim kozama.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime