Laboratorijskim pretragama redovito mjerimo masnoće u krvi te svaki ustanovljeni višak sustavno korigiramo svjesni zdravstvenih posljedica i šteta koje nastaju uslijed povišenih masnoća i posebno narušenom odnosu takozvanih dobrih i loših masnoća.

Analizom krvi možemo vidjeti i stanje našeg organizma kada su u pitanju dobre masnoće koje zapravo liječe, a njihov manjak ukazuje na potrebu korekcije jelovnika te obavezan pojačan unos.
Mjerenjem razine omega masnih kiselina u eritrocitima dobijemo informaciju o stanju omega kiselina kroz protekla tri mjeseca dok određivanje omega masnih kiselina u serumu pokazuje trenutno stanje.
Posebno je važan podatak odnos između omega 3 i omega 6 masne kiseline.

Omega-3 masne kiseline vrsta su višestruko nezasićenih masnih kiselina izuzetno važnih za održavanje zdravlja i prevenciju mnogih bolesti. Kao najvažnije predstavnike ove familije ističemo alfa linolensku kiselinu (ALA), eikozapentaensku kiselinu (EPA) i dokozaheksaensku kiselinu (DHA).

ALA je prisutna u namirnicama biljnog porijekla, a naročito u orasima, lanenim sjemenkama i chia sjemenkama. Smatra se esencijalnom masnom kiselinom jer ju naš organizam ne može sam proizvesti. Ipak, procesom konverzije ALA se u tijelu pretvara u druge oblike, DHA i EPA. Međutim, ovaj proces je ograničen pa tek manje od jedne trećine ALA prijeđe u DHA i EPA. Zato se veganima i vegetarijancima preporučuje povećan unos namirnica bogatih ALA upravo kako bi osigurali dostatnu proizvodnju njenih derivata. Prema EFSA-i (European Food Safety Authority) preporučeni dnevni unos ove masne kiseline iznosi 1,6g za muškarce, odnosno 1,1g za žene.

EPA se koristi za stvaranje signalnih molekula zvanih eikozanoidi koji mogu smanjiti upalu. Također, pokazala se posebno učinkovitom kod određenih mentalnih stanja, posebno depresije.

DHA ima strukturnu ulogu u staničnim membranama, posebno u živčanim stanicama mozga i očiju. Zanimljivo, ova masna kiselina čini oko 40% polinezasićenih masti u našem mozgu. DHA je vrlo važna tijekom trudnoće i dojenja. Apsolutno je presudna za razvoj živčanog sustava ploda. Poznato je kako DHA može prolaziti kroz placentu te je prisutna u majčinom mlijeku kao i druge omega-3 masne kiseline. Kvaliteta lipida prisutnih u majčinom mlijeku izravno je povezana s kakvoćom prehrane majke, stoga se trudnicama preporučuje 2 do 3 obroka ribe tjedno kako bi se osigurale adekvatne zalihe DHA u masnom tkivu ploda.

EPA i DHA se mogu dobiti i direktno iz nekih namirnica, a posebno riba hladnih mora poput tune, lososa i sardina. Preporučeni dnevni unos ovih masnih kiselina za zdrave odrasle osobe iznosi minimalno 250 do 500mg kombiniranih EPA i DHA. Trudnice i dojilje bi pak trebale uzeti dodatnih 200mg ovih masnih kiselina dnevno.

Omega-3 masne kiseline imaju ulogu u prevenciji i razvoju raznih bolesti. One s najviše znanstvenih dokaza su koronarna bolest srca i moždani udar, razvoj mozga i mrežnice kod novorođenčadi, autoimune bolesti, Chronova bolest i druge.
Srčani i moždani udari vodeći su svjetski uzroci smrti proizašli iz neadekvatnog prehrambenog obrasca bogatog zasićenim mastima i kolesterolom. Prije nekoliko desetljeća istraživači su primijetili da Eskimi s Grenlanda, koji jedu meso tuljana, kitova i ribe za koje je karakterističan visoki sadržaj masnoća, imaju vrlo niske stope ovih bolesti. To je kasnije povezano s konzumacijom omega-3 te se od tada usko vezuju sa zdravljem srca.

Utvrđeno je kako omega-3 na nekoliko načina izražavaju svoje kardioprotektivno djelovanje. Tako mogu djelovati na razinu masnoća u krvi, odnosno smanjuju razinu triglicerida za čak 15 do 30% te povećavaju razinu HDL kolesterola. S druge strane, omega-3 masne kiseline sprječavaju nakupljanje krvnih pločica čime odgađaju nastanak krvnih ugrušaka. Isto tako, pokazale su se i uspješnima u borbi s arteriosklerozom tako što sprečavaju nastanak naslaga koje otvrdnjuju krvne žile. Svakako je važno istaknuti i protuupalno svojstvo omega-3 masnih kiselina. One igraju ključnu ulogu u proizvodnji prostaglandina, hormonima sličnih tvari koje reguliraju brojne fiziološke funkcije poput krvnog tlaka, zgrušavanja krvi, cirkulacije te upalnih i alergijskih reakcija. Štoviše, FDA (Food and Drug Administration) odobrila je zdravstvenu tvrdnju za omega-3 masne kiseline pa tako na ovim dodatcima prehrani često možete vidjeti natpis „za očuvanje krvnih žila „.I zaista, zbog svega navedenog možemo sa sigurnošću tvrditi kako su omega-3 masne kiseline najbolji prijatelj našeg srca.

Simptomi nedostatka omega-3 masnih kiselina
Djeca: Hiperaktivnost, usporeni rast, nekvalitetna koncentracija, sklonost  infekcijama
Inzulinska rezistencija, povišeni krvni tlak
Povišeni kolesterol, trigliceridi, lipoproteini
Snižena razina testosterona, oslabljena funkcija štitne i nadbubrežne žlijezde, depresija, promjene ponašanja

 

Simptomi nedostatka omega-6 masnih kiselina
Sindrom masne jetre, oslabljena funkcija bubrega
Spontani pobačaji kod žena i sterilitet u muškaraca
Autoimune bolesti lokomotornog sustava
Povišeni kolesterol, dermatitis i  upala vlasište

 

Posljednjih godina svjedočimo velikom odmaku od principa pravilne prehrane, a naročito mediteranske prehrane koja je idealna podloga za zdravlje srca. Stres, ubrzan životni ritam te zapadnjačka prehrana bogata zasićenim i trans mastima te jednostavnim šećerima rezultirali su porastom kardiovaskularnih oboljenja. U želji da popravimo narušeno, tražimo pomoć iz prirode. Stoga i tržište omega-3 masnim kiselinama bilježi značajan porast uz razvijanje novih i poboljšanih formula. Cilj je kupcu posuditi kvalitetan proizvod većim udjelom EPA i DHA, pročišćen te bez mirisa i okusa po ribljem ulju.

Činjenica je kako su dodaci prehrani koji sadrže omega masne kiseline gotovo neizostavan izbor zadnjih desetak godina. Modernom prehranom je gotovo nemoguće unijeti potrebne količine, a znanstveno je potvrđeno kako je nadoknada važna kod brojnih poteškoća i ozbiljnih metaboličkih poremećaja.

Međutim, u moru dostupnih proizvoda često se pitamo kako prepoznati onaj najbolji. Dalje u tekstu donosimo Vam nekoliko smjernica koje će vam olakšati odabir, kao i naše preporuke.
Obratite pozornost na vrstu omega-3 masnih kiselina. Mnogi dodaci omega-3 često sadrže malo EPA i DHA – najvažnije vrste omega-3. Provjerite sadrži li ih vaš odabrani proizvod. Količina omega-3 koja je zastupljena u proizvodu od iznimne je važnosti. Često se na prednjoj strani proizvoda može vidjeti kako isti sadrži 1000mg ribljeg ulja u 1 kapsuli. Međutim, na poleđini ćete pročitati da sadržaj EPA i DHA iznosi samo 320 mg. Zapamtite, preporučeni unos za zdravu osobu iznosi minimalno 250 do 500mg EPA i DHA na dan. Također je važan i oblik u kojem omega-3 masne kiseline dolaze. Za bolju apsorpciju potražite slobodne masne kiseline, trigliceride ili fosfolipide umjesto etil estera.

Kada su u pitanju dodatci prehrani, više nije uvijek i bolje. Prekomjeran unos može imati štetan učinak po naš organizam. Isto vrijedi i za omega-3 masne kiseline. Dnevni unos EPA i DHA kroz hranu i dodatke prehrani ne bi trebao prelaziti 3g. Previsok unos ovih masnih kiselina za posljedicu ima sporije zacjeljivanje rana te pojačano krvarenje.
Svakako pri odabiru dodataka prehrani savjetujte se s liječnikom, ljekarnikom i/ili nutricionistom.

Pregledom tržišta, donosimo Vam i naše preporuke!
Solgar: omega-3 kapsule
Kapsule koncentriranog ribljeg ulja koje sadrže 160mg EPA i 100mg DHA

Solgar: omega-3 double strength
Kapsule pročišćenog i standardiziranog koncentrata ribljeg ulja koje sadrži 360mg EPA i 240 mg DHA.

SOLGAR: Wild alaskan full spectrum omega
Kapsule pročišćenog ulja divljeg aljaškog lososa obogaćeno vitaminom D i zeaksantinom. Sadrži 202mg EPA, 180mg DHA i 41mg DPA te 200IU vitamina D.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime