Kada se spomenu ugljikohidrati prva pomisao su slatkiši i peciva. U unosu ovih znamo pretjerati. Postoje i ugljikohidrati čiji unos trebamo poticati.

Prehrambena vlakna su zapravo neprobavljivi ugljikohidrati koje smatramo čistačima crijeva.To su celuloza, hemiceluloza i lignin. Oni sudjeluju u građi stanične stjenke biljaka te pektin, guma i sluzi koji su sastavni dio biljnih sokova.

Tehnološkom obradom namirnica biljnog porijekla najčešće se osiromašuje upravo u prehrambenim vlaknima. Manjak vlakana u suvremenoj prehrani smatra se ozbiljnim nutritivnim propustom. Ukoliko hrana sadrži odgovarajući postotak vlakana smatra se zdravstveno dragocjenijom. Prehrambena vlakna su neprobavljiva, ali u probavnom sustavu uz prisustvo vode će nabubriti i u određenoj mjeri za sebe vezati makromolekule, na taj način iz probavnog sustava odstranjujmo tvari koje nisu potrebne našem organizmu.

Ukoliko svakodnevno konzumiramo povrća i voća te jela sa cjelovitim zrnom redovito u organizam unosimo i optimalne količine prehrambenih vlakana. Rafinirana hrana je siromašna prehrambenim vlaknima.
Osobe koje jedu voće i povrće unose dostatne količine vlakana. Najčešće upravo iz tog razloga nemaju poteškoća sa probavom. Optimalan unos probavnih vlakana utječe na naš imunološki sustav. Ukoliko djeca i adolescent unose dovoljno vlakana smanjuje se rizik od pretilosti, bolesti srca te karcinoma probavnog sustava.

Namirnice bogate vlaknima daju duži osjećaj sitosti pa su dragocjene u redukcijskim dijetama.
Bubrenjem prehrambena vlakna upijaju otpadne sadržaje iz našeg probavnog sustava ali u određenoj mjeri za sebe vežu nutrijente koje su potrebni našem organizmu. Zato je potreban oprez kod osoba koje su dugo na dijeti sa visokim sadržajem prehrambenih vlakana. Ako pretjeraju može se pojaviti anemija i nedostatak nekih važnih vitamina koje će vlakna vezati i naš organizam neće iskoristiti.

Koliko je potrebno prehrambenih vlakana na dan u prehrani djece?

Jedna od najstarijih preporuka koja se primjenjivala u planiranju prehrane djece kada je dnevna količina prehrambenih vlakana u pitanju je GODINE DJETETA +5g.
Tako se planiralo za dijete od 5 godina 5+5= 10 g prehrambenih vlakana.

Nešto precizniji izračune koji je primjenjiv u praksi baziran je po osnovi dnevnog kaloriskog unosa jer podrazumjeva razlike kod dijece iste dobi a razločite mase I energetske potrošnje po danu.

Tako se predlaže da na svakih 1000 kalorija koje dijete unese tjekom dana treba planirati 14 g prehrambenih vlakana.

Za bolju orijentaciju po dobi kada su djeca u pitanju dnevni jelovnik treba sadržavati prehrambena vlakna u prosjeku:

– 1 do 3 godine starosti bi trebao dobiti oko 19 g vlakanasvaki dan
– 4 do 8 godina starosti bi trebao dobiti oko 25 g vlakanasvaki dan
– 9 – do 13- djevojčice bi trebao dobiti oko 26 g vlakanasvaki dan
– 9 – do 13- dječaci bi trebao dobiti oko 31 g vlakana svaki dan
– 14 – do 18-godišnja djevojčica bi trebao dobiti oko 26 g vlakana svaki dan
– 14 – do 18-godišnji dječaci bi trebao dobiti oko 38 g vlakana svaki dan.

Napomena: Nedostatan unos prehrambenih vlakana smatra se najčešćim uzrokom opstipacije kod djece. Vlakna su i podrška razvoju dobrih bakterija te se smatraju prebioticima.

Od presudne su važnosti za optimalnu mikrobiotu djece. Ljudsku mikrobiotu sačinjavaju bakterije, virusi i gljivice koje su prirodni saveznik organizmu.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime