U savjetovalištu za nutricionizam “Olja” nudimo izradu personaliziranih jelovnika za osobe s Hashimotovim sindromom. Za sve one koji žele znati opće stručne preporuke evo savjeta kroz naredni tekst. Važno je napomenuti da personalizirani jelovnici uvažavaju kompletan nutritivni status i kao takvi su najoptimalniji.

Štitnjača je žlijezda u obliku leptira pričvršćena na prednji dio dušnika. Predstavlja dio endokrinog sustava koji je odgovoran za proizvodnju, skladištenje i upotrebu hormona. Ona regulira metabolizam, rast, tjelesnu temperaturu te razinu energije zbog čega je vrlo važno održavati hormone štitnjače u ravnoteži.

Hashimotov sindrom (poznat i pod nazivom autoimuni tiroiditis) je autoimuna bolest koja utječe na štitnjaču. Kada je u pitanju bilo koja autoimuna bolest vaš imunološki sustav, dizajniran da napada mikrobe i tako štiti organizam, pogrešno napada sebe. Hashimoto bolest nastaje kada vaše tijelo napada štitnjaču kao da je virus što dovodi do smanjenja njenog rada i proizvodnje hormona. Često se povezuje s hipotireozom jer mnogi ljudi koji imaju Hashimotovu bolest na kraju razviju i hipotireozu.
Hashimotov sindrom nastaje kada leukociti, bijela krvna zrnca, napadnu štitnjaču i usporavaju je dok se hipotireoza razvija kada štitnjača ne može proizvesti dovoljno svojih hormona. Općenito govoreći Hashimotov tiroiditis je bolest, a hipotireoza je stanje koje se događa kao posljedica bolesti.

Uz adekvatnu terapiju lijekovima, promjene u načinu života koje su usko povezane s prehranom i prehrambenim navikama mogu imati pozitivan i dubok utjecaj na upravljanje ovom bolešću.

Najbolja dijeta za Hashimoto bolest

Za održavanje zdrave i funkcionalne štitnjače postoje specifične hranjive tvari koje se trebaju redovito konzumirati. U njih ubrajamo jod, selen i cink. Najbolji način da se zadovolji dnevna potreba za tim mineralima je uravnotežena prehrana uz potporu dodataka prehrani.
Savjetujemo izbjegavanje unosa bilo koje hrane u roku od 1 do 2 sata nakon uzimanja lijekova štitnjače jer ona može utjecati na apsorpciju lijeka u tijelu. Svakako o promjenama u prehrani ili lijekovima obavijestite svog liječnika.

JOD
Nedostatak joda u razvijenim zemljama danas je rijetkost zbog sve većeg uživanja u zapadnjačkoj prehrani koja obiluje solju. Ipak, zbog važnosti joda u nastanku tiroidnih hormona tiroksina i trijodtironina te kako bi se spriječio razvoj guše, potrebno je svakodnevno organizam opskrbiti s dostatnom količinom ovog minerala. Namirnice poput plodova mora, jaja, mliječnih proizvoda te suhih šljiva sadrže pravo bogatstvo joda.

SELEN
U usporedbi s ostalim dijelovima našeg organizma, štitnjača sadrži najviše selena. Važnost selena posebice se očituje kod ove žlijezde, odnosno u regulaciji i proizvodnji hormona trijodtironina. Rezultati istraživanja iz 2013. pokazala su kako suplementacija selenom pojačava aktivnost selenoproteina, smanjujući tako lokalne upalne reakcije koje pak smanjuju proizvodnju anti-TPO antitijela i poboljšavaju morfologiju štitnjače (1). Među namirnicama koje obiluju selenom nalaze se jaja, svinjetina, brazilski orasi, tuna i sardine te govedina. Brazilski orasi su najbogatiji prehrambeni izvor selena. Budući da selen u brazilskim orasima vrlo varira, od 55mcg do 550mcg, često se preporučuje konzumirati ne više od sedam brazilskih orašastih plodova tjedno. Upravo zbog razlike u količini selena u pojedinim namirnicama, osobe s Hashimotovom bolešću se često savjetuju da ovaj mineral osiguraju kroz dodatke prehrani.

CINK
Cink je esencijalan element koji se koristi za proizvodnju hormona štitnjače. Istraživanje iz 2009. godine pokazalo je kako uzimanje dodataka cinka povećava razinu hormona štitnjače kod ljudi s gušom (2). Deficit cinka, poput joda, izuzetno je neuobičajen u razvijenom svijetu. Ukoliko želite dodati više cinka u svoju prehranu, odaberite neke od ovih namirnica: školjke, govedina, piletina, mahunarke poput leće i graha ili kravlje mlijeko.

Pored hrane koja pomaže štitnjači, postoje određene namirnice koje u određenim količinama mogu negativno utjecati na štitnu žlijezdu . U tu skupinu spadaju gluten i goitrogene namirnice. Iako hrana koja sadrži gluten nije uzrok Hashimotove bolesti, pokazalo se kako kod nekih osoba može izazvati autoimuni odgovor koji onda rezultira upalom i uništavanjem tkiva. Istraživanje iz 2015. Godine ukazuje na vezu između osjetljivosti na gluten i Hashimotove bolesti, odnosno autoimunih bolesti uopće (3).
Neke namirnice sadržavaju goitrogene, spojeve koji ometaju pravilan rad štitne žlijezde na način da otežavaju proizvodnju hormona. Goitrogeni se najčešće nalaze u kupusnjačama kao što su cvjetača, kupus, brokula ili kelj.. Osobe koje imaju gušu trebale bi biti posebno oprezne s unosom ovih namirnica. S druge strane,kod osoba kod kojih je prisutna Hashimotova bolest neće doći do značajnijeg pogoršanja simptoma ukoliko se ove namirnice konzumiraju umjereno i u ograničenim količinama.

Literatura:
1. Drutel A, Archambeaud F, Caron P. Selenium and the thyroid gland: more good news for clinicians. Clin. Endoc. 2013;78;155-164.
2. Abbas Kandhroa G, Gul Kazia T, Afridia HI, Kazi N, Ahmed J, Mohammad B, Arain B et al. Effect of zinc supplementation on the zinc level in serum and urine and their relation to thyroid hormone profile in male and female goitrous patients. Clin. Nutr. 2009; 28; 162-168.
3. Carroccio A, DÄlcamo A, Cavataio F, Geraci G, Iacono G, Mansueto P et al. High Proportions of People With Nonceliac Wheat Sensitivity Have Autoimmune Disease or Antinuclear Antibodies. 2015.https://doi.org/10.1053/j.gastro.2015.05.040

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime