U ovo hladno doba potrebno je osigurati dostatnu energiju jer kako temperatura pada potrebno je povećati optimalni energetski unos a to nazivamo korekcijom jelovnika po osnovi vanjske temperatura. Zapravo se sve tablice i preporuke koje nalazimo kao standardi predviđeni pri + 10 stupnjeva. Ljubitelji masnog i slasnog tako računaju da su došli na svoje. Ali….
Povećanje unosa ukupne energije konzumiranjem namirnica animalnog porijekla znači i dodatno opterećenje proteinima animalnog porijekla a čija dnevna potreba organizma se ne povećava i ne smanjuje promjenama temperature.
Rješenje problema je slanutak. Radi se o namirnici iz obitelji leguminoza koja ima visoku kalorijsku vrijednost a dobar je izvor i ostalih nutritivnih tvari dragocjenih zimi.
U 100 g suhog slanutka je nešto više od 300 kcal. Posebno je dobar izvor minerala mangana koji sudjeluje u procesu dobivanja energije iz proteina i ugljikohidrata.
Uz skoro 20 % proteina slanutak se ističe i time što ne sadrži masti pa je izvrstan izbor i za vegetarijance kojima je potrebno pojačati energetski unos.Proljeće je vrijeme teško za kronične anemičare koji se već sada započinju preventivu gdje su grahorice a posebno slanutak vrlo dragocjeni.
Po čemu se slanutak izdvaja od drugih namirnica iz skupina leguminoza?
Suhi bob i slanutak sadrže i manje količine C vitamina što druge namirnice ove skupine nemaju.
Kako je najbolje pripremati slanutak?
Predlažem pripremiti veće količine slanutka a potom odvojiti posebno za:
- varivo do slanutka mrkve i luka
- namaz od slanutka
- salatu od slanutka i mladog luka sa sokom od limunom
- odresci od gnječenog slanutka i zobenih pahuljica
- krem juha od slanutka sa kosanim svježim peršinom
