Kažu da su sadnice u manjim posudama sa zemljom unosili na svoje brodove i sve one koje su preživjele teške uvjete na morima te ih nije uništila suša i vjetar posadili bi na kopno koje bi dotakli pri narednom uplovljavanju.

Opstale su samo snažne stabljike visoke adaptibilnosti –danas bi rekli jakoga imuniteta. E pa zasigurno na vrhu piramide upornih i izdržljivih biljaka je rajčica koja su sa Anda raširila po cijelome svijetu.

Rajčica je gastronomski promatrano jedna od najzastupljenijih namirnica budući je primjenjuju u svim kuharicama i recepturama svijeta.
U kulinarstvu ima važnu ulogu pri oblikovanju jela jer poboljšava organoleptička svojstva te se ne smije zanemariti njen ugodan okus, miris i pozitivna boja koju jelu daje svježa crvena rajčica. Prisutna je u salatama, juhama, varivima a umak od rajčice nezamjenjivi je dodatak stotina jela.

Rajčica je nutricionistički zaslužuje najveće ocjene.Izuzetno je niske kaloriske vrijednosti jer svega 25 kcal daje čak 100 g svježe rajčice a na vodu otpada oko 95 % ploda.U vodi su otopljeni visokovrijedni vitamini i to vitamin C ,vitamin grupe B (B1, B2, B6 folate), zatim vitamine E, K i PP.
Sadrži gotovo većinu organizmu potrebnih mineral utragovima :bakar ( najbogatija je među biljkama po sadržaju toga mineral), a prisutni su dragocjeni cink , fluor te mangan, bor, kobalt, radijum, jod.

Budući da sadrži I nikal rajčica se ne smije naći u jelovniku osoba alergičnima na nikal.
U 100 g ploda rajčice imamo 13 mg kalcija i 11 mg Mg .U biljnom svijetu imamo 2 puta više kalcija u mahunama i tikvi no uz rajčice se navedeni plodovi upravo navode za jačanje kostiju.

U tom divnom biljnom svijetu rajčica je vodeća po sadržaju kalija jer na 100 g ploda ima čak 300 mg kalija ( sličnu količinu kalija immo u cikli i kukuruzu) te se iz toga razloga i naziva čuvarem srca.
Svoojstven okus daju organske kiseline koje pospješuju zdravlje probavnog sustava a visok sadržaj pigmenta svrstava rajčicu u top 10 namirnica u borbi protiv slobodnih radikala .
U nutricionizmu je važan postulat raionalnosti.Rajčica je namirnica primjerene cijene i dostupna većim dijelom godine širokoj skupini konzumenata.

Rajčica je znanstveno najpromatranija namirnica .
Tamo gdje se križaju epidemiološki podaci sa znanstvenim rezultatima “iskočio “ je likopen.Ovaj srodnik karotenoida ima snažan antioksidativan učinak i dovodi se u naposrednu povezanost sa prevenciom malignih promjena. Tako su preporuke koje govore da se za 21 % može smanjiti rizik pojave raka kod osoba koje dnevno unose 6,5 mg likopena u odnosu na skupinu koja je u isto vrijeme apstinirala od likopena.
Likopen se povezuje i sa usporavanjem razvoja početne faze karcinoma cerviksa tj žene koje konzumiraju češće jela sa rajčicama 3-4 puta rijeđe oboljevaju od ovoga carcinoma.
Da bi likopen iz rajčice učinili biološki paspoložljivim naeophodna je termička obrada i to u jelima koja sadrže ulja.Od salate I sokova organizam sigurno ima koristi ali likopen će se pokazati u svoj svojoj snazi samo u kuhanim varijantama primjene rajčice.

Rajčicu koristimo za salate. Visok postotak vode, pektina i vitamina koji ostaju ne razloženi u ovom obliku primjene namirnice opravdavaju upute o korištenju rajčice u salatama. Pospješuje probavljuvost i regulira apetit. Odstranite sve zelene dijelove rajčice pri pripremi salate.

Rajčicu koristimo i za pripremu soka od povrća. Sigurno je sok od rajčice najpopularniji sok od povrća I važno je da ne sadrži fruktozu.Fruktoza iz voćnih sokova može dovesti do pojave tzv masne jetre.
Kao I većinu drugih prirodnih sokova sok od rajčice potrebno je razrijediti sa vodom.

VAŽNO: Sok se koristi od zrelih i crvenih dijelova rajčice kako bi se izbjegao unos solanina. Ukoliko pripremate namirnicu na temperaturi većoj od 170-190 stupnjeva celziusa sasvim je izvjesno kako će se toksični solanin inaktivirati te nestaje gorkog okusa.

Rajčicu koristimo za pripremu umaka i koncentrata. Naime smanjuje se sadržaj vode I tako pasta od zrelog ploda čini stabilnom I upotrebljivom za veći dio godine.Ukuhavanjem I pripremom koncentrata povećavamo količinu I raspoloživost likopena .

Razriješimo važnu dijetetsku dvojbu: mogu li rajčicu konzumirati osobe koje boluju od reume I gihta?
Budući da ne sadrži oksalate I obiluje ekalijem koji je prirodni diuretic rajčica je po svom kemiskom sastavu namirnica koja bi trebala biti od koristi osobama sa oboljenjima zglobova.No preksa pokazuje sasvim suprotno.Stanje pacijenata se pogoršavalo većim I češćim unosom jela sa rajčicom.Objašnjenje možemo pronaći I u činjenici da se rajčica ubraja u ztv kisel namirnice I ukoliko je u jelovniku prisutno još kiselih namirnica logično je pogoršanje stanja .

Kiselost jela od rajčice u starim recepturama se smanjivala obaveznim dodatkom sredstva koje bi imalo za cilj neutralizirati kiselinu.
I danas se takva jela nude u Supetrus hotelima na otoku Braču I naprosto su turisti njima oduševljeni.

JUHA OD SVJEŽIH RAJČICA SA VARENIKOM

  • 4 svježe rajčice
  • 1 glavica crvenog luka
  • 1 mrkva
  • žličica brašna
  • 1 režanj češnjaka
  • 1/4 L temeljca od juhe
  • sol
  • bijeli papar
  • malo šećera
  • 1/8 L varenika

NAČIN RADA:

Rajčice narežemo na kocke i odvojimo od koštica i pirjamo na crvenom luku, češnjaku i mrkvi. Dodamo brašno, prelijemo sa temeljcem, varenikom i pustimo da kuha. Zatim sve skupa propasiramo i serviramo uz krutone od kruha ili riže.

MIJEŠANA SALATA S TUNOM I VARENIKOM

  • 1 glavica zelene salate
  • 2 žlice kukuruza
  • svježi krastavac
  • 12 dkg šampinjona
  • 4 svježe rajčice
  • 1 konzerva (20 dkg) tunjevine
  • 5 žlica maslinovog ulja
  • 3 žlice jabučnog octa
  • mala žličica senfa
  • 1/8 L varenika
  • bijeli papar
  • sol

NAČIN RADA:

Zelenu salutu operemo, ocijedimo i narežemo na veće komade. Neoguljene krastavce operemo, prerežemo po duljini, ostranimo koštice i narežemo na ploške. Šampinjone i rajčicu izrežemo na ploške, dodamo tunjevinu i sve stavimo u zdjelu. Ulje, ocat, varenik, sol, papar i senf promiješamo zajedno i tim umakom začinimo salatu. Ukrasimo sa malo mente sa strane i pospemo sa malo bosiljka.
Zanimljivo: Prisutno je uvjerenje kako se ne treba pretjerivati sa jelima u kojima su patlidžan i rajčica dominantan sastojak.Naime zelena rajčica sadrži solanin kojim obiluju i određene sorte patlidžana pa se samo u takvim slučajevima može pretjerati u unosu ove toksične komponente.

Biljka snažnog imuniteta za naš snažniji imunitet!
Ako nemate varenik dodajte malo javorovog sirupa ili pak suhog grožđa.
Varenik, ili kako neki kažu mast od mošta, nije samo brački proizvod, ali je Brač jedno od rijetkih mjesta u Dalmaciji gdje su se njegova proizvodnja, u domaćoj radinosti, i upotreba , u domaćoj kuhinji, očuvali do današnjih dana. Koncentrirani sok od grožđa koji se dobiva dugotrajnim ukuhavanjem na laganoj vatri i koji ne sadrži alkohol.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime