Danas se salate vrlo često konzumiraju i kao samostalno jelo, posebno pri redukciskim i detoksikaciskim dijetama.
Pripremaju se najčešće od povrća i to sirovog ili kuhanoga. Česte su salate sa kiselim povrćem, kiselim gljivama, kuhanim kukuruzom u salamuri, salate u kojima su mahunarke ( grah, leća idr) te one koje sadrže sir, jaja, meso i ribu…
Ovisno o vrsti namirnica koje koristimo za pripremu salate dijelima na ljetne i zimske dok ih po sastavu dijelimo na :jednostavne, složene i mješane.
Mogu se dijeliti na vegeterijanske, morske i mesne.
Sve češće su složene salate koje uz povrće sadrže i nasjeckano voće – ananas, šljive, divlju naranču….
Prilikom pripreme se svi sastojci posebno nasjeckaju i obrate te se u većoj posudi mješaju i začine neposredno prije posluživanja.
U najviše salata koristimo ulje, ocat i sol kao dodatak prije posluživanja.
Mješane salate imaju maštovite dresinge i to sa soja umakom, vrhnjem, majonezom…
Začini ovo ugodno jelo čine još mirišljevijim i za organizam korisnijim. Uz gotovo standardni peršin luk ( bijeli, crveni, divlji, ljutika , vlasac) vrlo često se koriste menta, bosiljak i koromač.
Mješavina začina za salatu je zapravo svojevrsna „poveznica“ svih sastojaka i uvijek prilikom dodavanja u posudu ostaviti nekoliko minuta kako bi mirisi i okusi bili povoljnijima pri konzumiranju.
Mješavina začina za salatu daje svojstvenu kompaktnost i uz nju je potrebno minimalno ili pak nikako ne dodavati sol.Sol nikako ne ide u salate od povrća , mesa i mahunarki koje u svome sastavu imaju voćnu komponentu.Ako se koristi sir, nasjeckani plodovi mora i neke druge namirnic koje su u svojoj naravi slane također ne dodavati sol i unjereno začiniti.
Octi čine salatu probavljivijom i doprinose poboljšanju apetita.
Ocat ima antibakteriski , antimikoriski učinak te kažemo kako usporava rast mikroorganizama.
Ujedno sadrži kali, natri, magnezi, sumpor brojne elemente u tragovima zatim uz pektin enzime i fitokemikalije.Pravi se od grožđa ( ukiseljeno vino) jabuka, riže…..tu su octana, limunska I vinska kiselina.
Dresing sa limunovim sokom: Za sve one kojima i najmanja količina octa može stvarati poteškoće zbog povećanja želudčane kiseline predlaže se začiniti salatu sa dresingom od limunovog soka.
- Ocijediti 1 limun,
- dodati 0,5 dcl vode,
- žlicu jušnu ulja i sve energično promješati viljuškom ili pjenilicom.
Po želji dodati I mješavinu začina za salatu. Ovim začiniti salatu. Zbog sadržaja K limu neće iritirati želudac a salati će dati željenu notu.
Neke salate će biti probavljivije i ugodne ukoliko im se dodaje jogurt.tako za sve one koji imaju poteškoće nakon konzumiranja krastavca predlažemo dodari nekoliko žlica jogurta u salatu sa krastavcima.
Dijeta i Salata:
Ukoliko ste na dijeti veću pozornost posvetite uljima pri izradi preljeva za salate. Ako pretjeramo sa uljem, ma kako dobro ono bilo, ugrozićemo naš dijetalni režim prehrane.
Koliko puta možete jesti salatu tjekom dana?
Uz svaki obrok tj ručak i večeru ili pak kao obrok za sebe.Ljeti je veća porcija salate savršen obrok nutritivno bogat a hladi i okrepljuje.
Uz salatu je potrebno manje piti?
Po svome sastavu povrće ima vrlo visok postotak vode te ne treba zanemariti i ovaj način rehidriranja organizma.Dragocjena voda u kojoj je otopljena poželjna i korisna količina minerala i vitamina.
