Hrana ima važnu ulogu u našim životima. Stoga se velika briga posvećuje njezinu sastavu i unosu tijekom dana. Kakva je vaša prehrana prosuđuje se na temelju kvalitete, količine i sadržaja konzumiranih namirnica, a ovisi i o vremenu konzumacije pojedinih obroka.
Prema mišljenju dijetetičara, izbjegavanje napada gladi jedna je od najvažnijih uloga međuobroka koji osim što potiskuje glad i umiruje želudac.

Nakon dugogodišnjih istraživanja, postavljena su pravila preporučenih dnevnih unosa te predloženi rasporedi unosa koji su fiziološki najprihvatljiviji. Izdaju se u vidu smjernica s predloženim standardnim vrijednostima.

Promatrajući običaje tradicionalne kuhinje, možemo zaključiti da se ritam unosa jela u posljednjim desetljećima znatno promijenio, što je posljedica promjene životnoga stila.
Prije naglog razvoja gradskog načina života planiranje jela i rada bili su povezani s klimatskim uvjetima.

Tako je dan započinjao s izlaskom sunca, dok su se zadnje dnevne obveze završavale sa zalaskom sunca. Na taj su način organizirani i odmor, počinak i hranjenje. Danas opisujemo takav ritam kao “život po sunčanom satu”.
Koliko obroka trebamo.

Količinu namirnica koja daje određenu ravnotežu hranjivih tvari i dovoljnu energiju potrebno je podijeliti u tri glavna obroka i dva međuobroka. Na taj način u organizam unosimo dovoljno energije, čime onemogućujemo pojavu osjećaja gladi te održavamo maksimalnu radnu sposobnost.

Kao najčešće loše prehrambene navike spominju se:

  • višesatno izgladnjivanje (prevelika pauza između obroka)
  • preskakanje doručka (prvi obrok tek u popodnevnim satima)
  • prejedanje (rijetki i preobilni obroci)
  • kasni obroci (kasno navečer).

Iako je odabir jela dobar te su zadovoljeni standardi unosa pojedinih tvari, navedene loše navike mogu dovesti do narušavanja zdravlja i pada radne sposobnosti.

Jutarnji obroci

Poneseni dnevnim obvezama i u stalnoj utrci s vremenom često na hranu ne stignemo niti pomisliti. Potajno smo ponosni na sebe pa smanjenje želje za jelom doživljavamo kao svoju odlučnost u uspješnoj kontroli tjelesne mase. Najčešće je smanjena želja za jelom rezultat rezervi i zaliha od kasnih i obilnih obroka prethodnoga dana a ne naše iznenada nadošle odlučnosti.
I zato je dobro da suvremeni čovjek sve više usvaja naviku doručka koji se konzumira neposredno prije izlaska iz kuće. Tehnolozi su osmislili brojne proizvode te je priprema doručka jednostavna uz minimalnu upotrebu posuđa i, što je najvažnije, zahtijeva iznimno malo vremena.
Isto je tako važan i međuobrok u prijepodnevnim satima koji zahtijeva samo nekoliko minuta našeg dragocjenog vremena. Uz kratki predah od posla i obnovu energije, zajamčen vam je kvalitetniji ostatak ranog dana. I zato svaki dan odvojite nekoliko minuta vremena za mali zalogaj.

Što postižemo prijepodnevnim međuobrokom

Raspoloženje je znatno bolje, optimistično i opušteno ukoliko nismo gladni.
Prije naglog razvoja gradskog života, planiranje jela i rada bili su povezani s prirodom pa je dan kao i prvi obrok započinjao s izlaskom sunca.
Radni rezultati su bolji ako je opskrba energijom (potrebnim i dragocjenim gorivom) u skladu s potrošnjom. Želite li bolje radne rezultate od sebe i suradnika, svakako odvojite potrebno vrijeme za međuobrok, koje je i izvrsna prilika za neformalne, opuštajuće razgovore.

Ilustrativan je u tom smislu primjer tajnice Roly koja je prije redovitog jutarnjeg sastanka obavezno šefu sjeckala voće koje bi grickao u pripremi radnoga dana. Na nekoliko dana je otputovala te je vrijedna zamjena poduzela sve kako bi obavila posao. No, šef je bio svadljiv, dekoncentriran, prštale su oštre riječi… Dolaskom Roly stvari su se normalizirale.

Pogađate zašto?

Prema mišljenju dijetetičara, izbjegavanje napada gladi jedna je od najvažnijih uloga međuobroka. Osobe koje korigiraju tjelesnu masu (čitaj: mršave) pojavom napada velike gladi gube kontrolu unosa te su u stanju unijeti velike količine hrane (bilo što). Tu važnu ulogu igra međuobrok koji umiruje želudac i potiskuje glad.

Što odabrati?

Damama bi prvi odabir svakako trebao biti voće. Za bolji i sjajniji izgled, manje je energetske vrijednosti, a jamči dovoljno energije za dnevne aktivnosti.
Školarcima predlažemo higijenski prilagođene obroke. Nikako pržena, preslana jela koja mogu otežati radne sate. Idealan je originalno upakiran obrok u ambalaži koja osigurava maksimalnu higijenu. Stoga su primjereni sušeno i svježe voće, energetske pločice, jogurti, maštoviti sendviči, voćni sokovi…

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime